Ako se 220 godina tradicije može smatrati mladošću, reći ćemo da se najmlađa od četiriju velikih vinarija naše županije smjestila u Feričancima zapadno od Našica. Čuvena po svojim frankovkama, u posljednje vrijeme doživljava dubinski preobražaj, prerastajući u jedan od najinovativnijih vinskih brendova u Hrvatskoj. Među inim, feričanska vinarija tržištu nudi prvo hrvatsko vino s etiketom koja pruža iskustvo proširene stvarnosti (AR). Ipak, bez obzira na stupanje u high tech fazu svog razvoja, Feričanci su i dalje vjerni korijenima. Uostalom, i naziv njihova novog krovnog brenda – “Enosophia” (grč. mudrost vina) – vrlo je blizak onoj staroj da je u vinu istina!

Istina je i to da predstavljajući druge dvije velike slavonsko-baranjske vinarije ne možemo pobjeći atributu „naj naj“, ma koliko on možda djelovao izlizano. Kako, primjerice, prešutjeti da se možete podičiti najvećim povijesnim vinskim podrumom u zemlji, ako to ne zna čak ni većina vinskih znalaca? A upravo je takav pola milenija star podrum vinarije Vina Belje, ponosa vinogradarske Baranje, poznate i kao „majke vina“. Koji kilometar sjeverozapadno, na pitomim obroncima baranjske Planine, „Belje“ vam nudi doživljaj jednog od najsuvremenijih vinskih postrojenja u Hrvatskoj, kao i pogled s fantastičnog vidikovca okupanog morem baranjske vinogradarske simetrije i složne obitelji graševine, pinota, traminca, chardonnaya, sauvignona i dr.

Dalje na istoku, na krajnjem rubu Hrvatske, okupane Dunavom i suncem Panonije, smjestile su se erdutske vinarije, osim po graševini, poznate i po svojim chardonnayima, pinotima i tramincu. Najveća od njih, ona Erdutskih vinograda – Vina Erdut, iza sebe ima gotovo tri stoljeća tradicije, a pod sobom – najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj (490 ha)! A kad je najveći vinograd, ni bačve ne mogu biti manje. Tako se ovdje nalazi i grdosija od 75.000 litara, velika poput jednosobnog stana te službeno jedna od najvećih drvenih vinskih bačava na svijetu!

Ako vam silna vinska kvantiteta kojim slučajem prisjedne, smiraj uvijek možete potražiti u tristotinjak godina staroj đakovačkoj nadbiskupskoj vinariji Misna Vina, nadaleko čuvenoj po duhovnom miru koji pubuđuju njen misni chardonnay te osobito traminac (uključujući njegove izborne i ledene berbe). Đakovačka vina dolaze s mikrolokacija Trnava i Mandićevac, gdje nepce može uživati i na još nekoliko duhovnošću nadahnutih vinskih adresa (npr. vinarija Apostol, vinarija Viljetić, vina Milanović, vinarija Lukačević…).

Kad smo kod manjih, no ne manje vrijednih slavonsko-baranjskih vinarija, ne treba dvaput isticati da svako od naša četiri velika vinogorja krije i prave bisere obiteljskih vinarskih tradicija: vina „Katavić“ u Feričancima/Zoljanu Našičkom; „Brzica“, Vina Magistra, Siber, Royal Hill, Iuris u Erdutu, vinarije “K55” i „Danubio“ u Aljmašu i „Antunović“ i Rogić u Dalju; niz obiteljskih vinara na potezu od Kamenca i Kneževih Vinograda, preko Suze do romantičnih vinskih gatora (podruma) Zmajevca, srca malih vinara Baranje, ali i šire – dovoljno je reći da se ovdje, primjerice, nalaze i „Josić“, i najdugovječnija slavonsko-baranjska vinarska dinastija, Gerštmajer, a tu su među “malim-velikima” redom i Horvat, Kalazić, Kolar, Kusić, Svjetli Dvori, Pinkert, Szabo, Zajec, Pavlović, Zlatno Brdo, Martinov, Kovats, Carev Podrum, Vukoje, Bećaruša…