Nepca traže nešto više - drukčije okuse i oblike koji će nadmašiti proizvode s polica trgovačkih centara

Piše: Maja Celing Celić

"Šta ćeš fruštukat'?" pitala bi me baka jutrom ne čekajući da se razbudim. Odgovarala sam protupitanjem: "A šta ima?"

Dobro sam znala što se nudi, ali htjela sam dobiti na vremenu. Ona, kao prava Švabica, ne bi oklijevala.

"Kruha pekmeza, meda, sira, kajmaka, mlijeka, masti, ajvara, kobasice…"
"A je l' ima keksa?"

"Ma kakvog keksa! Ima pekmeza. Mogu ti udrobit' kruva u mlijeko."

Za salamu nisam smjela ni pitati, jer tko normalan jede kupovno dok u kući ima obilje domaćeg.

Danas su vremena nešto drukčija. Većina nas u kući i dalje ima bar teglicu, dvije domaćeg pekmeza, ukiseljenu papriku ili ciklu, vrećicu lješnjaka sa sela… No nepca traže nešto više - drukčije okuse i oblike, koji će nadmašiti velik izbor ipak konfekcijskih proizvoda s polica trgovačkih centara.

Srećom, naši su proizvođači inovativni, pa ne samo da prate tržište nego i stvaraju nove trendove, koristeći tradicionalnu izradu uvode nove namirnice koje se na ovim prostorima donedavno nisu koristile.

Bamija s OPG-a Bošnjak

OPG Bošnjak iz Branjinog Vrha već se 16 godina bavi izradom zimnice. Ljubica i Andrija i ove su sezone pravili pekmeze od marelice, jagode i šljive, sokove od cikle, kupine i mente, a nadaleko je poznato njihovo ukiseljeno povrće. Ljubica je prava majstorica, pa su njezine dunstflašice miješane salate prava mala umjetnička djela - s očima i osmijesima. No izdvajaju se po jednom proizvodu - ukiseljenoj bamiji za što su 2019. godine osvojili zlatnu medalju na sajmu zimnice u Zagrebu. “Kiselim ju kao krastavce, a tako se i jede. No bamija ima ljekovita svojstva i svakome bih ju preporučila, kiselu, svježu, u varivu ili čaju”, priča nam vrijedna 74-godišnjakinja kojoj nije teško raditi, a jedino na što se požalila je sušna godina. No, kaže, velika joj je radost kada se njezini stalni kupci vraćaju po još. Bamija se tek probija na našem tržištu, pa možemo reći da su Bošnjakovi predvodnici tog trenda, a za njihovu će se ukiseljenu bamiju sigurno još čuti.

Ćućina salata vuče na još

Ćućina pikant salata, tako se zove proizvod iz asortimana brenda Stipino, Stipe Dumančića iz Čeminca. Od nje se možete, provjereno, tako dobro najesti da ćete imati energije za cijeli dan. 

“Ovo moraš probati”, rekao mi je na jednom teambuildingu ispričavši se što mi nije pripremio ništa vegansko za meze jer ga nisu upozorili. No, uz domaći kruh, ovo je bilo više nego dovoljno. 

Mrkva, paprika, luk, češnjak, grah i mljevena paprika sjedinili su se u domaćoj pasiranoj rajčici, a pikantan okus vuče na još. Salata je naziv dobila po Stipinoj kumi Branki, zvanoj Ćuća, iz Brnaza pokraj Sinja, a možete ju jesti za doručak, ručak i večeru. Stipe Baranjac pravi i ajvar te pečenu papriku, a kod njega se možete i osladiti pekmezima od jagode, višnje i marelice.

Korićanski rezanci i druga tjestenina

Poslužite li ovu salatu uz tjesteninu, dobit ćete kompletan obrok. Slavonija je poznata po svojim rezancima - od onih najtanjih za nedjeljnu juhu do rezanaca koji se jedu s makom, orasima, fišem, pa mogu i s Ćućinom salatom.  Biljana Miladinović iz Koritne, u okolici Đakova, dakle iz srca Slavonije, izrađuje klasičnu tjesteninu od pšeničnog brašna i domaćih jaja. No tu su i “zdravije” verzije od pirovog, raženog i heljdinog brašna, i to u svim oblicima koje možete zamisliti. Krpice, svrdla, pužići, tanki, široki i čipkasti rezanci samo su dio asortimana brenda MilaBi. Za one koji vole šareno na tanjuru, tu su i zeleni rezanci sa špinatom te crveni s ciklom.

Parenjica - sir u zvrku

Duže od 20 godina obitelj Lenđel iz Podolja bavi se stočarstvom, uzgojem mliječnih krava koje borave na izdašnim baranjskim pašnjacima. Životinje su u slobodnom uzgoju, imaju veliku slobodu kretanja, a obitelj jako puno drži do njihove dobrobiti. Od njihova mlijeka prave brojne proizvode - od jogurta preko svježeg, kuhanog do parenog sira zvanog parenjica. Taj se sir izrađuje u nekoliko faza, a parenje mu daje elastičnost i posebnu teksturu. Oblikuju ga u tanke trake, a onda u oblik zvrka. Lenđelovi izrađuju običnu parenjicu, sa začinima ljutom paprikom, medvjeđim lukom te šunkom, što siru daje posebnu pikantnost.

Crveno zlato iz Kopačeva

Na slavonskoj i baranjskoj trpezi posebno mjesto zauzima začinska paprika do te mjere da ćemo ju staviti u svako jelo, tek toliko da ga zacrveni, primjerice u - čušpajz od graška. Mnogi će vam reći da je dobru papriku teško naći, a pitanje je i što tražite - boju ili punoću okusa. Tamara Lakatoš iz Kopačeva otkriva kako sorta zoe daje puno sjemenki, a time i bogat okus, sorta bolero je mirišljava i daje lijepu boju, a tu su, naravno, i ljute paprike za ljubitelje pikantnog okusa. Lakatoši ju sami siju, presađuju, okopavaju, navodnjavaju, ručno beru, suše, klasiraju, i to po nekoliko puta, a onda i ručno melju. Ne čudi stoga što ju volimo još zvati i crveno zlato. Tamara nam otkriva i trik - kaže da ju uvijek stavlja na početku kuhanja jer se tada potpuno sjedini s jelom. “U slučaju da ju stavite pred kraj”, smije se ova povrtlarica, “riskirate žgaravicu.”

Ocat od kupina ugodan nepcu

Poznato je da ocat izrađen od voća može ublažiti simptome žgaravice. Na domaćem tržištu posve je nov proizvod ocat od kupina koji izrađuju u OPG-u Koprivčić. Ta se obitelj uzgojem kupina i izradom vina od tog voća bavi još od kraja 90-ih, no, vidjevši napredak gastronomije i u svijetu i u našoj regiji, odlučila se za nešto novo.

"Koristeći vino, kvalitetne kupine i isprobavajući začine, pokušali smo proizvesti ocat koji se na prvu svidio užoj obitelji i prijateljima", kaže nam Ana i dodaje kako ga kupci vole jer nije jako kiseo i trpak, nego ugodan nepcu. "Lijepo odgovara različitim salatama kao što su zelena salata, rikola, radič, rajčica, cikla, a često ga vrhunski kuhari koriste kao dodatak u mnogim jelima", otkriva nam i zaključuje kako ih najviše veseli kada im se kupci jave nakon što su ga kušali u kakvom restoranu ili kod prijatelja.

Postoje i zdrave grickalice

Ono što su nekada bili orasi, u Slavoniji su danas lješnjaci. Njihova proizvodnja raste, a s njom i inovativni, zanimljivi i zdravi proizvodi . Obitelj Habada iz Đakova lijesku uzgaja od 2015., a unatrag nekoliko godina preradom se bavi mlada poduzetnica Anita Habada. S velikom ljubavlju i predanošću od njih pravi zdrave grickalice pod sad već poznatim brendom Lješnjak Habada. Nekoliko je različitih okusa, pa tako, uza sad već uobičajeni tostirani, nude i slani, karamel te lješnjak preliven čokoladom. Ovo su ljeto postali i nositelji oznake izvrsnosti Rural Quality, koja je dokaz najviše kvalitete domaćih proizvoda Slavonije i Baranje.

Tri inačice namaza od lješnjaka

U također đakovačkom kraju raste mala plantaža lijeske obitelji Damira i Ivane Hajduković iz Tenje kod Osijeka. Sav svoj urod oni već nekoliko godina prerađuju u paletu različitih proizvoda od kojih su neki sezonski poput energetskih štapića od lješnjaka i pekmeza od šljiva, pojedini su rađeni za ispitivanje tržišta kao što su slani lješnjaci s mediteranskim biljem, lukom i paprom, a sada su već postali dio bogatog asortimana. No njihov uvijek traženi proizvod su namazi od lješnjaka, i to u tri inačice: Nuttea od 70 % lješnjaka i tamne čokolade, fit inačica s čak 91 % lješnjaka, organskim kakaom i agavnim sirupom te Nuttino maslac izrađen samo i jedino od lješnjaka. Zanimljivo je da su nazive dobili po imenima djece - kćeri Tei i sinu Tinu, koji vrijedno sudjeluju u kreiranju proizvoda.

Konoplja se miješa u sve

Konoplja se u Slavoniji uzgajala stoljećima, a posebno je postala važna u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Tada se najčešće koristila u tekstilnoj industriji i kao hrana za stoku. Nakon gotovo stoljetne stagnacije, vraća se na još uvijek mala, ali sve važnija vrata. Razvojem nutricionizma i sve većom brigom o tome što jedemo, našla je svoje mjesto u prehrani. Prepoznala je to obitelj Kalić iz Đakova koja je s njezinim uzgojem počela prije deset godina, a danas ima više od 40 različitih proizvoda. Među njima su ulje od konoplje, brašno, čaj, ali i domaći med s fino mljevenim sjemenkama, čokolada i nezaobilazni namaz te mnogi drugi pod sad već prepoznatljivim brendom Croaticanna.

Zimski vašar i Čvarak fest

Zimski vašar i Čvarak fest, koji se krajem studenoga održava u baranjskom selu Karancu, jedna je od najautentičnijih manifestacija u ovom dijelu Hrvatske. Ovaj događaj slavi tradiciju svinjokolje i pripreme domaćih proizvoda, posebice čvaraka koji su među pravim gurmanima postali specijalitet.

Posjetitelji imaju priliku vidjeti starinske metode pripreme čvaraka i sudjelovati u degustaciji domaćih proizvoda poput kobasica, kulena, rakije i domaćih sirova. Atmosfera je upotpunjena tradicionalnom glazbom, štandovima s lokalnim rukotvorinama i izložbama starih alata, čime se vjerno dočarava seoski način života.

Posjetiteljima je ovo prilika da iskuse autentični slavonski i baranjski duh, kušaju ukusne specijalitete te se povežu s tradicijom i običajima ovoga kraja. Osim gastronomskih doživljaja, mogu uživati i u predivnom baranjskom krajoliku te gostoljubivosti lokalnog stanovništva, što manifestaciju čini savršenim spojem okusa, kulture i povijesti.

ADRESAR: 

OPG Bošnjak (zimnica) https://tzbaranje.hr/en/taste/homemade-products/

Stipino (umaci, sokovi) https://www.facebook.com/stipinooo/about 

Lenđel (sir) https://www.facebook.com/p/Sirana-Len%C4%91el-100089254660847/

OPG Tak' slatko (namazi od lješnjaka) https://www.facebook.com/opgtakslatko/about 

Koprivčić (kupinovo vino ili ocat od kupine) https://www.facebook.com/kupinekoprivcicEUBATUS 

OPG Završki (kupinovo vino, kupine, maline, borovnice, jagode) https://www.facebook.com/p/Opg-Zavrski-100027509936039/

OPG Kalić (namazi sa sjemenom konoplje) https://www.facebook.com/Croaticanna

Habada (kandirani lješnjak) https://www.facebook.com/ljesnjak.habada  

OPG Tamara Lakatoš (paprika) https://www.facebook.com/tamara.lakatos.3 

Milabi (tjestenina) https://www.facebook.com/profile.php?id=100092251624854