Želite li ispratiti zimu i dočekati proljeće na zabavan način, označite u kalendaru pokladne manifestacije

Jeste li znali kako u Hrvatskoj osim zvončara postoje i drugi strašni pokladni likovi? U pokladno vrijeme Baranjom lunjaju buše, maskirani ophodnici koji u vrijeme poklada (fašange) obilaze šokačka baranjska sela, kao i hrvatska sela u Mađarskoj. Dio je iste nematerijalne kulturne baštine i UNESCO-om zaštićen Busojaras (Pohod bušara) u Mohaču u Mađarskoj, koji se održava nekoliko dana prije Pepelnice. Tradicionalno, baranjske su fašange trajale tri dana prije početka korizme - od nedjelje do utorka, a danas se, zbog promjene načina života, većina ophoda održava vikendom.

Vrijeme fašangi

Buše su nekad išle od kuće do kuće i bukom, gajdaškom i tamburaškom glazbom, pjesmom, raznim nestašlucima i radnjama imitativne magije, usmjerenim ponajprije na poticanje plodnosti, tjerale zimu i prizivale plodnu i rodnu godinu. Danas pokladna povorka buša ide organizirano, a nekadašnje je raskalašeno i potpuno slobodno ponašanje svedeno na minimum. U podunavskim šokačkim selima Dražu, Gajiću, Topolju i Duboševici Baranjske buše održavaju se od 28. veljače do 4. ožujka 2025., a najpoznatije su one u Baranjskom Petrovom Selu, gdje od 2. do 4. ožujka caruju Petaračke buše. Najviše tradicionalnih maski možete vidjeti u povorci buša i gajdaša u subotu, 1. ožujka, u Dražu te dan poslije u Baranjskom Petrovom Selu, gdje zabava traje i u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede. U Baranjskom Petrovom Selu u nedjelju se prije pokladnih dana održavaju i Male ili dječje buše kada se djeca odijevaju u narodnu nošnju, a lica pokrivaju „koprenom“, prozirnom maramom ili komadom zavjese.

Više informacija o Baranjskim Bušama - Fašangama: www.tz-draz.hr

Lipe i strašne

Razlikujemo dvije vrste baranjskih buša: lipe i strašne. Strašne buše nose drvene zoomorfne maske s rogovima (larfa ili bušalo), izvrnute kožuhe, klepke, trube i klepetaljke, a one lipe odjevene su u svečanu narodnu nošnju i prekrivene velom, često kao suprotni spol. Iako izgledaju strašno, ne morate ih se bojati jer je njihov jedini, stoljetni, "zadatak" otjerati zimske zle duhove i prizvati toliko željeno proljeće. U vrijeme protjerivanja Osmanlija krajem 17. stoljeća vjeruje se da su buše bile te koje su uspješno zastrašile turske trupe i natjerale ih u bijeg, čime su oslobodile Baranju. Legenda kaže da su se Šokci jednog dana odlučili maskirati u strašna bića predmetima iz okružja u kojemu su boravili i alatima koje su imali, kao što su ovčja runa, vile, štapovi i maske izdjeljane od vrbova drveta s rogovima životinja koje su uzgajali. Ponijeli su predmete koji proizvode buku, zvona i čegrtaljke te tako zaplašili i potjerali Osmanlije.

Više informacija o Petaračkim Bušama: www.facebook.com/petarackebuse

Đakovački bušari

Osim Baranjskih buša, koje su manje masovan tradicionalni običaj, tu su i druge, veće manifestacije, kao što su Đakovački bušari, na kojima možete vidjeti desetke karnevalskih skupina iz raznih dijelova Hrvatske i šire. Đakovački bušari 31. put oživjet će pokladne običaje, pjesmu, ples i ludosti kroz ulice grada Đakova, stoga nema boljeg poziva da budete dio bušarske povorke i pokladnog veselja najveće pokladne manifestacije istočne Hrvatske koja će se održati 22. i 23. veljače 2025. Sama se manifestacija sastoji od „Bušarenja“ – šetnje đakovačkim korzom uz prezentaciju i prodaju tradicionalnih i autohtonih proizvoda; uličnih zabavljača: slikara, žonglera, štulera, klauna; središnje pokladne povorke te pokladnog jahanja u nedjelju.

Više informacija: www.visitdjakovo.com

Pokladno jahanje

Pokladno je jahanje tradicija koja se veže uz razdoblje Vojne krajine kada su nekadašnji graničari svečano odjeveni išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće. Danas se organizira u brojnim mjestima, naročito na područjima uz rijeku Savu, ali sve više i u drugim dijelovima Slavonije i Baranje kao što su Čepin, Bistrinci, Branjin Vrh, Tenja, Piškorevci i dr.

Kakasütés u Vardarcu

Spomenimo za kraj i još jedan jedinstveni pokladni običaj mađarske zajednice u hrvatskom dijelu Baranje. Vikend prije Pokladnog utorka, u Vardarcu se održava Kakasütés, mađarski narodni običaj koji se sastoji od svečane povorke konjskih zaprega koja se - uz vrisku, ciku i pjesmu - kreće seoskim ulicama, tijekom koje mladići (odjeveni u kostime i maske koje predstavljaju pijetla) silaze s kola i "plešu" oko djevojaka i žena koje stoje ispred kuća i dočekuju veselu povorku.

Više informacija: www.tzo-bilje.hr

Vukojevački Starcevi

Vukojevački starcevi je pokladni običaj iz sredine 19. stoljeća u selu Vukojevci kod Našica. Starcevi, maskirani muškarci, ophode selo radeći buku, izvodeći šale i opscene igre, a seljani ih u dvorištima dočekuju pjesmom, hranom i pićem. Maska u obliku stošca pokriva im glavu i vrat, a prednji dio maske uokviren je cvjetovima od raznobojnoga krep papira. Ako kojim slučajem i zakasnite na sam događaj, vikend prije Pepelnice, sa Starcevima se možete zabavljati do dugo u noć u seoskom društvenom domu.

Više informacija: www.facebook.com/hkd.vukojevci

Nadamo se da su vas ove pokladne povorke zaintrigirale za dolazak u Slavoniju i Baranju kako biste u njoj ispratili zimu i dočekali proljeće, a ne moramo reći dva puta kako je naša regija u proljeće najljepša, što znači da trebate doći opet. I bez brige, buše vas neće otjerati!

Pokladne manifestacije 2025.

22.-23.2., Đakovački bušari Đakovo, www.visitdjakovo.com

28.2.-4.3., Fašange - Baranjske buše Draž, Gajić, Topolje, Duboševica (Baranja), www.tz-draz.hr

1.-2.3., Kakasütés, Vardarac (Baranja), www.tzo-bilje.hr

2.-4. 3., Petaračke buše Baranjsko Petrovo Selo (Baranja), www.facebook.com/petarackebuse

Napisao Mislav Matišić