DUNAVSKI TRIO NEŠTO JE POSEBNO: Od znanosti i duhovnosti do umjetnosti
Aljmaš je poznat po Svetištu Gospe od Utočišta i svojoj crkvi neobična izgleda, nazvanoj i dunavskim labudom
Dopustimo li Dravi da nas od Osijeka povede na istok, ubrzo će nas predati njezinu vjernom prijatelju, snažnom i naočitom Dunavu. On će nam otkriti da ako je hedonizam na istoku, vino je u Erdutu, fiš-paprikaš u Aljmašu, a znanost u Dalju. Taj je dunavski trio nešto posebno. I uistinu nudi sve - od znanosti i duhovnosti do umjetnosti.

Gospa od Utočišta
Smješteno 26 kilometara istočno od Osijeka, među obroncima Aljmaš planine i obale Dunava, to malo ribarsko mjesto strpljivo čeka dolazak svih željnih mira i tišine. Aljmaš čine četiri ulice, tisuću kuća, jedna velika crkva, oko 350 ljudi. Je li to sve? Naravno da nije!

Najpoznatiji je Aljmaš po Svetištu Gospe od Utočišta i svojoj crkvi neobična izgleda, nazvanoj i dunavskim labudom. Iako postoji legenda o viđenju Djevice Marije, to nije razlog zašto je Aljmaš postao njezin dom. Godine 1704. Marijin kip donesen je iz sela Lug u Baranji da ga se spasi od bune koja se ondje pripremala protiv Habsburške Monarhije. Skromna je crkvica od granja i blata stajala u Aljmašu kao zaklon. Djevica Marija od tada je simbol Aljmaša. Godine 1846. izgorjela je seoska crkva, a od nekadašnjeg je kipa ostala samo slika. Sagrađena je nova barokna crkva, a biskup Strossmayer financirao je izradu novog kipa u Beču. Tijekom Domovinskog rata 1991. godine navedena je crkva bila teško bombardirana i srušena, a kip se smatrao uništenim. Ipak, poznati hrvatski fotograf Mario Romulić, zajedno s vlč. Radmanom, u razrušenoj je crkvi pronašao kip kojemu su nedostajali tek kruna i dio ruke te ga je uz zaštitu UNPROFOR-ovih snaga sigurno prevezao u Osijek. Kao i Aljmašani, kip je neko vrijeme proveo u progonstvu te je vraćen u obnovljenu crkvu.
Crkva je i danas važno mjesto ne samo za stanovnike Aljmaša nego i za mnoge vjernike koji je posjećuju. Dana 15. kolovoza posebno se svečano obilježava blagdan Velike Gospe. Iz godine u godinu sveta misa na otvorenom okuplja tisuće hodočasnika. U spomen na tešku, ali dugu i hrabru povijest aljmaškog svetišta, i prostor nekadašnjeg vojnog bunkera preuređen je u Memorijalni centar koji čuva važne dokumente i prikaze njegova puta, ali i trajni postav slika i skulptura akademskih slikara nastalih u vrijeme Domovinskog rata baš u čast Gospi od Utočišta.

Polutok, i to vinski
Dunavski nas meandar vodi i tamo gdje se stoljećima hvali najljepšim pogledima. Obgrljeno tom moćnom rijekom, područje erdutskog poluotoka zaštićeni je krajobraz, što demonstrira i edukativna staza Porić. Kroz šumu ona vodi još od Aljmaša, ističući bogatu floru i faunu ovog kraja. Zastanite i na pažljivo postavljenim vidikovcima pa gore-dolje, što brdima, što putem 226 stepenica zdravlja, nastavite sve do Erdutske kule.
Zbog svog povoljnog geografskog položaja i velikog broja sunčanih sati, erdutski je dunavski meandar poznat i kao vinski poluotok. U tradiciji koja potječe još iz vremena Rimskog Carstva, najzastupljenije su ovdje sorte poput čuvenog traminca, graševine, chardonnaya i rizlinga, a od crnih cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i zweigelt. Sve one još krase Erdut zahvaljujući obiteljskim vinarijama koje se za njih brinu i iz godine u godinu u njih ulažu. Ne preskočite zato mjesta poput obiteljske vinarije Brzica s jednim od najljepših pogleda na Dunav, gdje će vam domaćini uvijek rado prikazati što znači živjeti vino. Uz prethodnu najavu posjetite i druge, poput vinarija Siber, Danubio, Royal Hill, K55, Rogić ili Magistra.

Graševina je zaštitni znak Erduta, a ima je toliko da su za nju morali izgraditi jednu od najvećih bačvi na svijetu, koja je još u upotrebi. U dvorcu Adamovich Cseh nalazi se danas Erdutska vinarija, dom tog čuda. Drvenu konstrukciju na mjestu drže nevjerojatne dvije i pol tone željeza, a zapremnine je 75 tisuća litara, odnosno 100 tisuća butelja vina. Izrađena je tradicionalnom metodom gradnje od ukupno 109 ştoljetnih hrastovih debala, a ukrašena je motivima hrvatskog tradicionalnog pletera i „Posljednje večere“. Bačva je još od izgradnje puna graševine. Iako se ne sumnja u njezinu izdržljivost, zlu ne trebalo pod njom se nalazi posebno izgrađen bazen.

Prošetate li se perivojem dvorca, noge će same potegnuti i kroz tunel od vinove loze do vidikovca s kojeg se pruža pogled na moćni Dunav i njegovu već spomenutu čuvaricu, Erdutsku kulu. Erdutsku vinariju radnim danom možete posjetiti od 7.30 do 15.30 sati, dok je vikendom posjet moguć uz najavu.
Ostavite mjesta i za dobru hranu i nezaboravan doživljaj prave domaće atmosfere. U Etnokući „Stari dud“ domaćica je gospođa Zlatica, koja uz najavu priprema pravu domaću hranu i služi je s osmijehom.
BROJČANIK
Erdutska bačva
2,5 tona željeza
109 hrastovih debala
75 tisuća litara

Žena i loza, Milutin i zvijezde
Vinska cesta ne bi bila to što jest da i u Dalju ne čeka posebno iznenađenje. Butik vinarija Antunović jedna je od prvih hrvatskih vinarija u ženskom vlasništvu, ali i jedna od najnagrađivanijih u Hrvatskoj. Njezin rad počiva na stoljetnoj obiteljskoj tradiciji, a u sklopu vinarije nalazi se kušaonica/vinotočje uređeno u domaćem, tradicionalnom stilu. Vinska arhiva s 2000 butelja pomno odabranih vina Antunović također nudi lijep ambijent, a njegovani vanjski prostor u neposrednoj blizini Dunava omogućit će istinski odmor.
Dalj je u svakom smislu I duhovno mjesto. Osim katoličke Župe sv. Josipa, u blizini možete posjetiti i pravoslavna mjesta duhovnosti kao što su Manastir Uznesenja Presvete Bogorodice u Dalj planini, poznat i kao manastir Vodica, ali i sabornu crkvu sv. Dimitrija, najveću pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj. U blizini se nalazi i daljski Patrijaršijski dvor iz 18. stoljeća, ljetna rezidencija srpskih patrijarha.
U tom je selu i rodna kuća najistaknutijeg Daljca, velikog Milutina Milankovića. Taj astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, izumitelj, inženjer, doktor tehnologije, sveučilišni profesor i književnik često je nepravedno zaboravljen. Ponajprije se bavio kozmičkim pitanjima, Suncem, ledenim dobima i njihovim utjecajem na život na Zemlji. Osim znanošću, bavio se i lirskom prozom te je napisao tri toma memoara o svom životu, rodnoj kući, selu Dalju i Dunavu. Njegova je kuća 1979. proglašena spomenikom kulture, ali je pretrpjela posljedice vremena i rata. Danas je potpuno obnovljena, a u njoj se nalazi Kulturni i znanstveni centar. Opremljen je maketama, prezentacijama i projekcijama, uključujući Milutinovu svemirsku sobu te zvjezdarnicu. U dvorištu još stoji Milutinov bor, snažan i visok. Posjet Kulturnom i znanstvenom centru moguć je uz prethodnu najavu. (https://kzcmm.hr/posjete-centru/)

Nađete li se u Dalju na ljeto, svoj dan možete savršeno nadopuniti osvježenjem u Dunavu, a Jama je savršena za to. Tu pješčanu plažu u središtu sela doista nije teško pronaći, jer ona je i Daljcima omiljeno mjesto.
JESTE LI ZNALI?
Milutina Milankovića američka NASA uvrstila među 15 najznačajnijih znanstvenika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.
Piše: Katarina Anđelković