Via Slavonija i Baranja Objavljeno 29/06/2022

Via Slavonija i Baranja

HEDONIZAM JE NA ISTOKU

Površinom deveta najmanja država Europske unije, Hrvatska zahvaljujući svom specifičnom položaju obuhvaća djelić čak triju velikih kulturno-zemljopisnih cjelina Europe. I dok svi znaju za njenu prekrasnu mediteransku obalu, na sjeveroistoku Hrvatske dočekat će vas Slavonija i Baranja. Najveća regija Hrvatske ujedno je i njena najveća tajna, kako je to prije koju godinu primijetio njemački list Münchner Merkur. Smješteno na jugu Panonske nizine, s daškom Balkana u zraku, ovo područje prožeto je bogatim kulturnim naslijeđem, živopisnim običajima, dojmljivim krajolicima, selima i gradićima usnulima između jučer i danas.

Kolijevka dobrog ukusa

Na tom popisu, eno-gastronomsko bogatstvo svakako je last but not least. Zapravo je čari Slavonije i Baranje te njenog srca, Osječko-baranjske županije, možda najbolje predstaviti kroz priču o osunčanim vinogorjima i raskošnoj trpezi. Prekaljeni putnici i oni koji će to tek postati ostaju u čudu nad zapanjujućim činjenicama: ovdje su, primjerice, smješteni neki od najstarijih vinskih podruma u Europi. Jedan od njih nalazi se u srcu Baranje, multietničke pokrajine između Slavonije, Dunava i Mađarske. U mjestu Kneževi Vinogradi, podno vinorodnih padina 243 metra visokog uzvišenja koje Baranjci nazivaju Planinom, smjestio se najveći povijesni vinski podrum u Hrvatskoj. Sagrađen prije više od petsto godina, suvremenik je europske renesanse, velikih geografskih, ali i kulinarskih otkrića.

Jedno takvo zbilo se upravo u Slavoniji i Baranji. Naime, tijekom prodora Osmanskog Carstva u 16. stoljeću snage su udružile europska, američka i orijentalna kuhinja. U sklopu ove kreativne suradnje meso crne slavonske svinje i indijanski začini (posredstvom Turaka pristigli s Istoka) iznjedrili su kulen ili kulin – najpoznatiji suhomesnati proizvod i gastronomski simbol Slavonije i Baranje. Danas zaštićen kao nacionalno kulturno dobro i namirnica zaštićenog zemljopisnog porijekla Europske unije, kulen ima sve predispozicije da postane međunarodno poznata opća gastro-imenica.

Rakija
Kulen

No, horizont slavonsko-baranjskog stola kudikamo je širi od delicije koja ga simbolizira. Nizu mesnih i ribljih specijaliteta, praćenih slasticama što su ih prije dvjesto i više godina u Panoniju donijele njemačke doseljenice, kao da nema kraja. Ovom nedogledu parirati može samo pogled s najistočnije točke Osječko-baranjske županije – riječnog poluotoka kraj Erduta, uzdignutog nad moćnim Dunavom i nepreglednim prostranstvom susjedne Vojvodine. Ako vam došapnemo da je ovo mjesto ujedno i dom najvećeg vinograda u Hrvatskoj, jedne od najvećih vinskih bačava na svijetu i prekrasnog vinarskog kompleksa, dva i pol sata vožnje od Zagreba vjerojatno neće djelovati kao prevelika prepreka.

Najbolje od slow turizma

Uostalom, u Slavoniji i Baranji vrijeme je relativna kategorija. Davno je neki slavonski veseljak, dočekujući zoru uz nezaobilazne tambure i čokanjčić rakije, izjavio da je život prekratak da bi se žurilo. Naravno, ovo geslo ne znači da su Slavonija i Baranja mjesto beskonačne razonode (ipak je riječ o regijama čija plodna polja hrane Hrvatsku). Ono naprosto simbolizira filozofiju u kojoj trenutak i ljudi koji ga čine nisu tek kap u prolaznosti života, nego jedinstveno iskustvo kojem se valja posvetiti svim osjetilima. U današnje vrijeme, ova naraštajima njegovana vrijednost pretapa se u temeljnu odliku turističke ponude Slavonije i Baranje – beskrajnu i nehinjenu gostoljubivost te posvećenost gostu. Osjetit ćete je bez obzira koji vid odmora u Slavoniji i Baranji odabrali. Dok šećete ulicama Osijeka, nekoć najvećeg grada u Hrvatskoj, a danas regionalne metropole koja na osebujan način spaja tradiciju i urbani lifestyle, narodno stvaralaštvo i high-tech, multikulturno naslijeđe i nacionalne simbole. Dok u Đakovu, središtu još jedne slavonske vinarske škole, promatrate plemenite lipicance u pola milenija staroj ergeli, ili se divite čuvenoj katedrali, jednoj od najljepših crkava kontinentalne Hrvatske.

Osijek
Đakovo

Naposljetku, magiju gostoljubivosti osjetit ćete čak i dok sami, okruženi tišinom, hodate ili brodite mitskim Kopačkim ritom, najstarijim hrvatskim parkom prirode i jednom od posljednjih netaknutih močvara u Europi. Ovdje, u vodenom zagrljaju Dunava i Drave, gdje svaki posjet Slavoniji i Baranji počinje ili završava, zatvara se i krug hedonizma sa značenjem. I neponovljivog iskustva putovanja kakvo može pružiti samo najveća hrvatska tajna.

Kopački rit


Hedonizamhranavino