U NAŠICAMA UŽIVAJTE POPUT PLEMSTVA: Plemeniti Pejačevići nisu pogriješili. Nećete ni vi
U Našicama otkrijte tajne dvorca Pejačević, u srednji se vijek vratite s templarima, a u sadašnjost
zdravicom vrhunskim feričanačkim vinima
U posjetu Našicama uživajte poput plemenitaša, upoznajte u tom gradu slavonsku vlastelu, njezine naslove, ostavštinu i način života. Naime, grad je to plemenitih Pejačevića koji su upravo tu potvrdili da
hrvatski plemenitaši nisu imali samo imanja, titule, nepregledne lance zemlje i šuma nego i istančan osjećaj za to gdje podignuti dom, živjeti i poslovati, graditi ekonomsku i društvenu moć.

Dvorac muzej
Prije jedva dvjesto godina današnji Veliki dvorac Pejačević bio je građevina skromnih dimenzija i ozbiljnih klasicističkih linija. Kako se Pejačevići društveno i ekonomski uspinju, raste i dvorac. Prvo su ga krajem 60-ih godina 19. st. temeljito preuredili, pa je rezervirani „klasičar“ postao neobarokno razigran, neki bi čak rekli prava historicistička izvedba. Mansardice i zabati, kupole i balustrade, vijenci i štukature, sve je to postalo dijelom Velikog dvorca. Bio je dom generacijama Pejačevićevih, koji su tu bili prisutni od 1734. do II. svjetskog rata, kada napuštaju grad iza sebe ostavivši neizbrisiv trag u gospodarskom, političkom, društvenom i kulturnom životu.
U unutrašnjosti dvorca zakoračite u prošlost kakvu priča netom obnovljeni Zavičajni muzej, a vani uživajte u šetnji skladnim perivojem s mnoštvom puteljaka, jezercem, kaskadnim vrtom i Malim dvorcem. Koračajući dvorcem/muzejom slijedite i stope prve hrvatske skladateljice moderne Dore Pejačević (1885. – 1923.). Za plemenitaše kontesa, a za glazbu moderne umjetnička tankoćutna duša zaslužna za najnježnije sonate za klavir, violinu, violončelo… Danas su među najvećim dragocjenostima nacionalne glazbene baštine.

Utočište duhovnosti i vjere
S tornja dvorca puca pogled na grad pun šarma i njegove druge znamenitosti, poput nedalekoga gradskog središta – prelijepe vile Gröger, koja je danas sjedište gradske knjižnice, te kompleksa franjevačkog samostana s crkvom sv. Antuna Padovanskog. Utočište je to duhovnosti i vjere. Franjevci tu
dolaze već u drugoj polovini 13. st. Predaja kaže da je crkvu i samostan uz nju podignuo narod ovog kraja.
Crkva potječe iz prve polovine 14. st. Iz gotičkog stila obnovom početkom 18. stoljeća prelazi u barokni stil, uz nju se zida visoki zvonik, a samostan dobiva današnji izgled te je u 18. i 19. stoljeću važno središte
pastoralnoga, prosvjetnog i umjetničkog života. Danas je prostor crkve riznica umjetničkih djela, među kojima se ističu barokne skulpture i slike, tu su i vrijedne barokne orgulje… Oslikana je freskama, a postavljeni su i vitraji.
Upoznajte Našice i šetnjom šarmantnim gradskim centrom, ispijanjem kave u nekom od kafića, predahnite na klupi, obiđite i kupnjom potpomognite lokalno gospodarstvo, lokalne OPG-ove, dućane i
druge radnje.

Putem templara
Odvažite se i putem templara – u neposrednoj našičkoj okolici posjetite Martin i osam stoljeća postojanu crkvicu sv. Martina, jedinu očuvanu templarsku crkvu u Hrvatskoj. Posjetite li to mjesto u svibnju, doživljaj će biti još potpuniji jer tih se dana u Martinu održava poznata “Našička viteška priča”. U srednjovjekovni će vas život odvesti i stara utvrda Bedemgrad. Posjet utvrdi možete povezati s izletom planinarskim stazama našičke okolice. Krndija, jedna od slavonskih gora, obiluje i biciklističkim stazama koje „grle“ i neke druge lokalitete, među kojima i izletište i jezero Lapovac. Obiđite i našičke ribnjake, među najvećima u Hrvatskoj, kao i restoran Ribnjak, čija tradicija seže u 1905. Počastite u Ribnjaku nepca ribljim i drugim specijalitetima, radnim danom od 10 do 22, nedjeljom od 10 do 17 sati.

Enosophia – mudrost vina
Nakon delikatnog ribljeg obroka nastavite nagrađivati nepce vrhunskim vinima obližnjeg feričanačkog
vinogorja. Riječju, Feravino, vinarija Enosophia. U središtu se tog vinogorja već generacijama proizvodi
nadaleko poznato i priznato vino od frankovke, čuvene crne sorte. Stara znanja i vinarske tradicije čuva
niz odličnih malih vinara te jedna velika vinarija. Stari podrum iz daleke je 1804., a novi iz 2020. godine.
Tradicija i nove tehnologije ruku pod ruku. Pod nazivom Enosophia – „mudrost vina“ – ona dva stoljeća
tradicije prezentira u novom ruhu. Ta vinsko-turistička priča obuhvaća i gastroužitak u restoranu “Goveđa glava”, na istoimenome vinskom položaju. Smješten je u središtu vinograda, obećava nezaboravno gastroiskustvo okusa i mirisa u idiličnom okružju. Zaokružimo tu enološko-gastronomsku priču i projektom heritage hotela, i to rekonstrukcijom stare kurije Mihanović, pokraj vinarije.
Kažemo vam, plemeniti Pejačevići pri odabiru Našica nisu pogriješili. Nećete ni vi.
Pišu: Suzana Župan / Luka Jakopčić