Malo koji osjećaj može se usporediti s uživanjem u slavonsko-baranjskim delicijama.

Osim obilja ravnice, u slavonsko-baranjsku gastronomiju utkana je baština slavenske, mađarske, germanske i otomanske kuhinje. Ovdašnji kulinarski panteon čine divljač, razne riblje delicije (fiš, šaran na rašljama), paprikaš, čobanac, ali i težačka hrana poput graha u ćupu ili jela od tijesta. Posebno mjesto zauzimaju suhomesnati naresci i domaće mesne prerađevine: kulen (kulin), kulenova seka, kobasice, čvarci, slanina. Njihovom nastajanju prethodi čuvena slavonska svinjokolja. Čak ni da si pomognete na svinjokolji sveprisutnom rakijom, za ovaj se običaj ne može baš reći da je za svakoga. No tko ga posjeti, može reći da je doživio jedno od ključnih događanja u pučkom životu Slavonije i Baranje. S druge strane, mjesta na kojima će na svoje doći oni skloniji „zelenim“ delicijama, tržnice su slavonskih gradova. Na onu najveću, osječku, svježe namirnice iz okolnih sela pristižu od proljeća do kasne jeseni. Kratko putovanje „od polja do stola“ jedan je od glavnih razloga neodoljivih boja, mirisa i okusa slavonsko-baranjske kuhinje.

Posebnu suhomesnatu deliciju čine prerađevine od crne slavonske svinje, poznate i kao fajferice. Kad ruke starih majstora zamiješaju meso ove autohtone hrvatske pasmine s baranjskom mljevenom paprikom, nastane umjetnost – slavonsko-baranjski kulin, narezak okrunjen oznakom vrhunske kvalitete zaštićenog proizvoda Europske unije.

Malo koji osjećaj može se usporediti s uživanjem u slavonsko-baranjskim delicijama u autentičnom ambijentu ovdašnjih seoskih domaćinstava. Učenjaci bi rekli „sinestezija“, a mi kažemo – na nepcu kulen, u nosu miris čobanca koji „samo što nije“, u uhu rzanje konja, pred očima divota rascvjetanog dvorišta, a u rukama… pa dobro, još malo kulena, ali i sira, vina i svježih salata! Budite sigurni da bi u ovakvom okruženju Beckett dočekao Godota, a ni Proustu ne bi trebalo sedam svezaka da pronađe izgubljeno vrijeme. Štoviše, u jednom od naših najslikovitijih sela, baranjskom Karancu, ono bi ga već čekalo – za punim stolom, u Ulici zaboravljenog vremena.

PREPORUKE TRADICIONALNIH JELA

Hedonizam za nepce

PREDJELO:

• Kulen
• Čvarci
• Langošice
• Dimljena riječna riba

GLAVNO JELO:

RIBLJA JELA:

• Riblji paprikaš
• Perkelt od riječne ribe s tijestom sa sirom i slaninom
• Šaran na rašljama
• Smuđ na Orly

MESNA JELA:

• Čobanac
• Grah u ćupu
• Paprikaš od pijetla
• Perkelt od divljači
• Pečena patka
• Jela od crne slavonske svinje

DESERT:

• Taške
• Rezanci s makom
• Knedle sa šljivama

Kako Slavonci objeduju? Svaki pravi objed počinje aperitivom – domaćom rakijom od dunje, šljive, kruške, kajsije, oraha ili višnje. Što zbog toga jer je grehota probati samo jednu, a što zbog blagotvornog utjecaja rakije na raspoloženje za stolom, nazdravlja se i po nekoliko puta, taman dok se na stol ne iznese neki od specijaliteta opisanih u prethodnom odlomku. Uz glavno jelo, uvijek se nađe i neka sezonska salata, ili ukiseljena zimnica. Ni na desertima se ne štede kalorije – knedle sa šljivama, rezanci s makom, taške, ili gužvara s orasima, na vama je da odaberete i navalite. Još kad vam u pozadini zaore gajde, zasvira tamburica, ili zagudi violina… Zalogaji samo klize, a vino… Vino poteče.