Putujete li u srce Slavonije autocestom „Slavonikom“, pred vama će se otvoriti idilični vidici usidreni u ravnicu, nadsvođeni nepreglednim obzorom. Negdje na mističnoj granici ravnice i neba smjestio se i Ivandvor. Ovdje, u pitoresknom krajoliku, galopira krdo lipicanaca, nesputano uživajući u slobodi. Nakon što stasaju, svoju će raskoš pokazati i u obližnjem Đakovu, u velikom manježu Državne ergele. Osnovana 1506., ona je jedna od najstarijih u Europi. Primjerice, pune je 74 godine starija od ergele u Lipici, zavičaju ove veličanstvene pasmine.

Lipicanci, konji „koje kad dotičeš, dotičeš povijest“ (F. Westerman), nezaobilazan su dio cjelogodišnjih programa Ergele Đakovo. Jednako tako, među glavnim su atrakcijama velikih godišnjih manifestacija. U povorci Đakovačkih vezova, kulturno-folklorne priredbe s polustoljetnom tradicijom, izmjenjuju se s pjevačima i plesačima iz mnogobrojnih zemalja. Konjsko rzanje nadopunjuje se s veselim stihovima bećarca, tradicionalne slavonske glazbene forme, ali i s jekom sablji iz ritualnog plesa ljepotica iz sela Gorjani. Poznate kao gorjanske ljelje ili kraljice, one su posljednje nositeljice prastarog običaja u kojem se s proljeća djevojke predstavljaju potencijalnim proscima, plešući pritom sa sabljama u rukama (a mislili ste da su kombinaciju „lijepe & opasne“ izmislili scenaristi Charlijevih anđela). Nezaobilazni dio đakovačkih povorki je i njihov prolazak ispred katedrale sv. Petra, jedne od najpoznatijih sakralnih građevina u Hrvatskoj. U 84 m visoku vladaricu đakovačkih vizura ugrađeno je sedam milijuna opeka, a u njene temelje 395 pilona od slavonskoga hrasta. Unutrašnjost neoromaničkog zdanja krase freske i skulpture brojnih umjetnika, dok se u njenoj kripti nalazi grobnica jednog od najvećih Hrvata 19. stoljeća – biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Bećarac i proljetni ophod Gorjanskih ljelja pripadaju zaštićenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a, dok Đakovački vezovi kao najveći festival izvornog narodnog folklora Slavonije, Baranje i Srijema okupljaju folklorne skupine iz svih krajeva svijeta.

Bećarac: Kad bećari šorom zapivaju, penđeri se širom otvaraju!