Villány nosi atribut mađarske prijestolnice crnih vina ili pak „mađarskog Bordeauxa“

Piše: Željko Garmaz

Vinski turizam Villánya, gradića od 2500 stanovnika koji na godišnjoj razini privuče gotovo 100 tisuća turista, na najvišoj je razini! I strpljivo građen do savršenstva bruseći svoju prepoznatljivost po crnjacima, ponajviše cabernet francu, ali i portugiscu, frankovki i kadarki, kao i cabernet sauvignonu i merlotu, zbog kojih Villány nosi atribut mađarske prijestolnice crnih vina ili pak „mađarskog Bordeauxa“.

Villány i cabernet franc toliko su se „zbližili“ da su procjene najvećih svjetskih vinskih autoriteta kako upravo u tom najjužnijem mađarskom vinogorju, u kojemu je 2500 hektara pod vinovom lozom, ta sorta daje najbolje globalne rezultate! Toliko dobre da su villánjski vinari praktički posvojili tu sortu i prozvali ju – Villány franc! Od ukupne proizvodnje villánjskog cabernet franca samo se 15 posto izveze, i baš zato je dolazak u Villány radi kušanja cabernet franca postao svojevrsni imperativ svakog istinskog vinskog geeka.

A uspon Villánya na tron svjetski priznate vinske destinacije nije se dogodio preko noći. Još je potkraj ere komunizma, 1987. godine, Villány zavrijedio titulu „grada gožđa i vina“. U prvim godinama nakon skidanja komunističkih okova Villány je sa sedam okolnih sela osnovao prvu „vinsku cestu“ u Mađarskoj. U glavnoj gradskoj ulici, Baros Gábor, niz od 50 zbijenih vinskih podruma i restorana proglašen je kulturnim dobrom, a tamošnji su se najveći vinski igrači počeli „nadmetati“ i u izgradnji suvremenih arhitektonskih zdanja u kojima se ne nudi samo vino. Vinarija Sauska, na samom ulazu u Villány, na korak je od stjecanja Michelinove zvjezdice za svoje gastronomske kreacije pod palicom kuhara Attile Bicsára, a s njihove terase, obložene dalmatinskim kamenom i okružene vinogradima, pruža se najbolji pogled na obližnje brdo odakle se u velikom broju spuštaju parajedrilice.

U središnjem gradskom hotelu Crocus, koji je dio kompleksa vinarije Gere, a tu je i ambiciozni fine dining restoran Mandula, može se doći na wine spa, kupku u portugiscu. U golemoj vinariji Bock, koja se prostire na 5000 četvornih metara, na kraju podruma u kojemu je smješteno 1500 barrique bačvi i vlasnikov privatni vinski arhiv, nalazi se „Bockova kapelica“, okrugla dvorana u kojoj se arhitekt poigrao akustikom te vam omogućio da kad stanete na neki horoskopski znak nacrtan na podu, osobu udaljenu sedam metara, koja stane nasuprot, čujete kao da vam šapće na uho, mnogo bolje nego nekoga tko stoji tik uz vas.

Pored Bockove vinarije nalazi se i vinarija Horsta Hummela, „Paganinija portugisca“, berlinskog odvjetnika koji se doselio u Villány i tu počeo na radikalno organski način proizvoditi vino koje je u krugovima pobornika „vina bez intervencionizma“ doživjelo kultni status. Kao što i dvjestotinjak metara udaljen vinar Csaba Malatinszky uživa poštovanje najvećih svjetskih vinskih znalaca koji zbog kvalitete njegovih vina, koje ocjenjuju, poput Jamesa Sucklinga, s 98 bodova, tvrde da mu u venama umjesto krvi teče – cabernet franc.

BROJČANIK
2500 stanovnika
100.000 turista godišnje
2500 hektara pod vinovom lozom

JESTE LI ZNALI?
U Villányu nude i wine spa, kupku u portugiscu