Je li vam se kad učinilo da je vaše znanje o Slavoniji zapravo ispunjeno stereotipima? Promijenite to i upoznajte fascinantnu prirodu Papuka, zaronite u Panonsko more, doznajte sve o ljekovitoj vodi i lipicancima, posjetite sam izvor graševine i napokon naučite pjevati bećarac!

Na Papuk u Voćin

Papuk je poseban ne samo visinom kojom ruši stereotip o Slavoniji kao posvuda ravnoj, nego i po iznimnoj geologiji, prirodnoj i kulturnoj baštini. Zato je 2007. postao UNESCO-ovim geoparkom. U Voćinu, nedaleko od veličanstvene gotičke crkve, u Geoinfo centru (www.geoinfocentar.com) u 6D kinodvorani doživite vrijeme kad su Panonskim morem plivali morski psi, a na obalama strah i trepet među prvim sisavcima širili veličanstveni dinosauri! Zaustavite se u obližnjoj Rupnici, uz kamene stupove stvrdnute lave, poput onih u UNESCO-ovom svjetski poznatom prirodnom rezervatu Giant's Causeway u Sjevernoj Irskoj.

Na more u Veliku

Mislite da su jedine divlje životinje u Slavoniji one koje završe u kotliću? E pa, još se jedan stereotip ruši poput kule od pijeska jer, vjerovali ili ne, u „pjeskokopu“ na južnim obroncima Papuka kao fosili već milijunima godina „žive“ najegzotičnije ribe i sisavci. Proučiti ih možete u Kući Panonskog mora, posjetiteljskom centru Parka prirode Papuk u Velikoj (www.kucapanonskogmora.hr). Ondje doznajte sve o morskom psu Megalodonu i njegovim drevnim suparnicima - tuljanima i kitovima, a ako vam „slavonske ralje“ ne utjeraju previše straha u kosti, ljetno osvježenje pronađite na obližnjoj „rivijeri“ u Aquaparku Shhhuma (www.shhhuma.com).

Kako su papučki obronci uvijek pokoji stupanj svježiji od ostatka Požeške kotline, poznate kao Zlatna dolina, prirodni zaklon od ljetnog sunca pronađite i u autokampu te adrenalinskom parku Duboka (www.pp-papuk.hr/kamp-duboka; www.adrenalin-park-duboka.com). Ako ste uz sve to raspoloženi i za lagano planinarenje, slijedite označenu stazu od srednjovjekovnog Veličkog grada ili makadamskom cestom uz kamenolom krenite do najposjećenijeg slavonskog izletišta - Park šume Jankovac, kojoj zbog bistrih jezera, sedrenih barijera i slapova turisti od milja tepaju „male Plitvice“ (www.pp-papuk.hr/park-suma-jankovac).

Staklo za Neveru - dok vozite prema Geoinfo centru ili Kući Panonskog mora u Parku prirode Papuk, provjerite je li vjetrobransko staklo vašeg auta nastalo u Lipiku. Naime, “panonski” je fosilni pijesak baza za proizvodnju high-tech stakala mnogih luksuznih automobila, pa i za super popularnu hrvatsku jurilicu Neveru.

Na konja u Lipik

Svi putevi vode u Rim. No Rim je daleko, pa zato dašak rimskog hedonizma duha i tijela valja prenijeti u svoj kraj i izgraditi toplice. Tako su, vjerojatno, razmišljali i drevni Jasi (Iasi) ‒ pleme „Iscjeljitelja“ ‒ koji su još u 2. stoljeću (pr. Kr.) poznavali zdravstvene koristi termomineralnih izvora sa zapadnih obronaka Psunja. Priču o povijesti Lipika i vodi na čak 62 °C poslušajte u interpretacijskom centru Vila dobre vode (www.tz-lipik.hr), dobrobit Toplica Lipik iskusite u povijesno-interpretacijskom wellnessu „Narodne kupke“ (www.toplice-lipik.hr), a zatim se, kako i pristaje odmoru u povijesnim toplicama, gradom provezite u raskošnoj lipicanskoj kočiji Državne ergele Lipik (www.ergela-lipik.org).

Na vino u Kutjevo

Koliko je popularna, mogli bismo reći da graševina u Slavoniji teče u potocima, a kad bi taj potok imao izvor, on bi zasigurno bio u Kutjevu! Ovdje su u središtu grada na Trgu graševine zasađeni trsovi više vinara koji ih redovito održavaju, posebno uoči velikih vinskih proslava uz blagdane sv. Vinka i sv. Martina. Posjetite Vinariju Kutjevo i najstariji hrvatski vinski podrum iz 1232. godine, s hrastovom bačvom zapremine čak 53.520 litara (www.kutjevo.com) i prošećite se perivojem uz barokni dvorac - hotel. Među mnogim restoranima u okolici posjetite Vinkomir (www.kutjevo.com/restoran) do kojega možete i kočijom, a ne propustite kušati i vina ostalih vrijednih vinara okupljenih u udruzi Kutjevački vinari (www.kutjevacki-vinari.hr).

Na bećarac u Pleternicu

Želite li zbilja upoznati pravi slavonski stereotip? Naučite kako biti Slavonac, Šokac i bećar pa bez greške sami složite bećarac ‒ napjev u dva stiha, dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine koji je od 2011. na popisu UNESCO-a. U Muzeju bećarca u Pleternici (www.becarac.hr), kroz mnoštvo interaktivnih izložaka, uz sliku, dodir i zvuk, upoznajte slavonske običaje od krštenja, preko poklada i kirvaja, do svatova i pogreba, pa s domaćinima veselo zapjevajte: „Šokica sam i šokačko d'jete, bećaruša od glave do pete!“

Napisao: Mislav Pavošević