1. POSTAJA: Glavna tržnica Eliksiri života

Želite li osjetiti puls grada, posjetite subotnju tržnicu (tzv. piju). Iako postoje i kvartovske, samo onu glavnu, na Gajevu trgu, nazivaju trbuhom grada. Kupci i prodavači imaju prijateljski, gotovo rodbinski odnos temeljen na povjerenju. Voće, povrće, meso, jaja, sir, cvijeće… sve stiže iz okolice Osijeka, iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od kojih mnoga imaju i ekološki certifikat.

Chef Saša Vojnović tržnicu poznaje kao svoj džep. Njegova je partnerica, kineziterapeutkinja Maja Diklić, zagovornica zdravog života, a gdje drugdje naći njegove eliksire nego na tržnici!

„Tržnica za nas nije samo mjesto gdje kupujemo hranu, to je doživljaj koji spaja tradiciju, zajednicu i odličnu kvalitetu namirnica. Najviše cijenimo to što su proizvodi sezonski i svježi, a raznolikost ponude ovisi o ritmu prirode“, slažu se Maja i Saša.

Osim hrane, kažu, jako vole ljude. „Razgovor s prodavačima i osjećaj povjerenja stvaraju poseban ugođaj koji se ne može doživjeti u trgovinama. Tržnica je mjesto susreta, druženja i izmjene savjeta, bilo da se radi o receptima ili o preporukama za najbolji odabir. Neizostavan je dio iskustva atmosfera – mirisi svježeg voća i povrća, začinskog bilja i cvijeća, šarenilo štandova i energija koja ispunjava svaki kutak. Kupovina na tržnici nije samo praktičan izbor nego i način da podržimo lokalne proizvođače i uživamo u autentičnim okusima našeg podneblja“, savjetuju Maja i Saša. 

2. POSTAJA: Knjižara Nova Duševna hrana

Na tržnici ćete nahraniti tijelo, a u knjižari Nova ‒ dušu. S Gajeva trga do Starčevićeva trga stići ćete za nekoliko minuta, i u knjižari, u najbližem susjedstvu konkatedrale sv. Petra i Pavla, pronaći knjige, slikovnice, pa i nove suvenire – torbe i pojasne torbice s dizajnom #HeadOnEast.

Književnica i prevoditeljica Ivana Šojat naziva knjižaru Nova uporišnom točkom svih Osječana koji znaju koliko je važno susretati se u kulturi, graditi se na temeljima pisane riječi. „Nova je po mnogočemu  referentna točka, ponos Osijeka, okupljalište sanjara, znanstvenika, kulturnjaka, mjesto bez kojega ne mogu zamisliti svoj Grad, važna točka na jednom od rijetkih trgova trokutasta tlocrta“, odlučna je Ivana Šojat, uvijek među najtraženijim i najhvaljenijim hrvatskim autorima, čija su djela prevedena na talijanski, engleski, njemački, turski, slovenski, poljski, bugarski, makedonski, a uskoro i na mađarski i albanski.

Neumorni i nepokolebljivi knjižari, bračni par Melita i Ivica Vuletić, u tridesetak su godina rada Novu uveli u društvo ponajboljih samostalnih knjižara u Hrvatskoj. „Svaka je knjiga na našim policama odabrana s pažnjom i ljubavlju. Ovdje možete osjetiti inspiraciju, dobiti preporuku ili jednostavno uživati u mirisu knjiga“, kaže profesor Ivica Vuletić.

3. POSTAJA: Secesijski niz Urbani identitet

Iz knjižare Nova krenite ravno, Kapucinskom ulicom, na koju se nastavlja Europska avenija, čiji dio, od križanja s Henglovom i Radićevom do križanja s Ulicom kardinala Stepinca, čini jednu od triju najznačajnijih stilskih cjelina u Osijeku, tzv. Secesijski niz.

„Rezidencijalni je Secesijski niz prepoznatljiv motiv i simbol Osijeka, a njegova je ambijentalna vrijednost sačuvana u velikoj mjeri i danas što ga čini jednim od rijetkih cjelovito sačuvanih sklopova ne samo u Hrvatskoj nego i na širem srednjoeuropskom prostoru. Na južnoj su strani tog dijela ulice, od 1883. do 1900., sagrađene reprezentativne monumentalne historicističke zgrade javne namjene.

Nasuprot njima, nekoliko godina kasnije, stvoren je pak jedinstveni niz od osam reprezentativnih jednokatnih i dvokatnih najamnih kuća čiji su izvorni vlasnici bili ugledni odvjetnici, industrijalci i veleposjednici“, otkriva nam u šetnji Darija Cvitan, konzervatorica i povjesničarka umjetnosti, voditeljica Restauratorskog odjela Osijek.

Na svim su tim kućama, pojašnjava, brojni secesijski elementi: bogata dekoracija u žbuci ili štuku koja koristi motive iz lokalne flore i faune, stilizirajući ih često do apstrakcije, različite geometrijske forme, vaze, zanimljive maske i glave. Kroz secesijski su stil primijenjeni i novi materijali ‒ beton, čelik, željezo ‒ kao i monokromatska obrada zidnih ploha. Fotogeničan vremeplov, uvjerit ćete se!

4. POSTAJA: Muzej Slavonije Škrinja s blagom

Ispod krošanja, prateći tramvajsku prugu, nastavite uz parkove i perivoje s lijeve i desne strane Europske avenije, prema baroknoj Tvrđi. Na njezinu najvećem trgu, Svetoga Trojstva, jedan je od najstarijih i najvećih muzeja u Hrvatskoj.

„Muzej Slavonije, utemeljen 1877. godine, u svojih gotovo 130 muzejskih zbirki čuva kulturno-povijesno, prirodno i umjetničko nasljeđe grada Osijeka i Slavonije od pradavnih vremena do danas. Iako su od građe ovoga muzeja u međuvremenu nastale još dvije muzejske ustanove, Muzej Slavonije i dalje čuva četvrt milijuna inventiranih predmeta.

Kustosi ovog nacionalnog muzeja dinamičnom izmjenom tematskih izložbi javnosti predstavljaju bogatstvo i raznovrsnost zbirki koje brižno čuvaju i stručno obrađuju, a građani i turisti mogu ih razgledati od utorka do subote od 10 do 18 sati, pri čemu je subotom ulazak besplatan“, dočekuje nas viši kustos Grgur Marko Ivanković.

U Muzeju Slavonije možete zaviriti u gotovo sve segmente građanskog Osijeka te života slavonskih i baranjskih sela i gradova iz doba predaka, poziva Ivanković. U muzejskoj ćete suvenirnici naći kataloge, publikacije i suvenire koji će vam ostati dragim podsjetnikom na posjet. 

5. POSTAJA: Promenada Sinergija elemenata

Iz Tvrđe se, primjerice kroz Vodena vrata, spustite do dravske promenade, jedne od najdužih riječnih šetnica u Europi.

„Osječka promenada za mene nije samo šetnica uz Dravu. Ovdje grad diše punim plućima, sreću se prošlost i budućnost, užurbanost i mir, priroda i urbanost. Dok hodam, trčim ili vozim bicikl, osjećam kako ritam rijeke usklađuje moje misli i donosi mi unutarnji mir. Svaki me put podsjeti na to koliko je Osijek lijep i poseban, koliko u njemu ima života, a opet i onih skrivenih kutaka koji nude intimu. Promenada je za mene mjesto susreta, simbol slobode, povezanosti i pripadnosti“, opisuje svoju fascinaciju glazbenik Igor Delač.

Igor je prije nekoliko godina imao zdravstvenih izazova pa je počeo trčati, najčešće baš promenadom. „Posebno sam ponosan na činjenicu da je humanitarna utrka čiji sam organizator, nazvana Osijek trči, i ti to možeš ‒ daruj svoje kilometre, u svojem prošlogodišnjem, 6. izdanju prvi put simbolično promenadom povezala Gornji, Donji grad i Tvrđu, što je temelj proslave Dana grada“, naglašava Igor.

Ako vam se ne trči, ne brinite se, promenada nudi pješačku i biciklističku stazu, a na dravskim valovima plovidbu kompom, čiklovima i gliserima.

6. POSTAJA: Bajta na Kopiki Životna radost

Najbolje ćete upoznati neki grad ako uspijete ući u srca njegovih stanovnika, ako odgonetnete zbog čega im se uvijek razvuče osmijeh i gdje se osjećaju vječno mladima. U Osijeku to su dravska kupališta, najpopularnije među njima nazvano prema čuvenoj plaži Copacabani, ovdje odmilja zvanoj Kopika.

„Bilo je nešto tužnih godina kada je Kopika bila prazna čak i u srpnju, no onda se, srećom, dogodila njezina renesansa, a usporedno s njom otvorilo se i nekoliko ugostiteljskih objekata. Bajta se među njima izdvojila od samog početka. Dečki koji ju vode nisu stali s prvim naznakama jeseni, nego radi kada god se pojavi bar nekoliko zraka sunca, ma čak i kad je vjetrovito i hladno“, otkriva kroničar gradskih životnih radosti, menadžer Davor Brmež.

Shvatio je, pojašnjava, da u Bajtu ne ideš (samo) na cugu. „Ondje ideš upiti najljepši zalazak sunca na svijetu, poslušati nešto što se u većini ugostiteljskih objekata već dugo ne sluša, odeš vidjeti klapu, prošetati psa ili biti sam s rijekom. Sve je to moguće zato što Ante, Ivan i ekipa ne podliježu trendovima, nego su dio prostora koji su obogatili upornim negiranjem vremenskih neprilika. Bajta radi kada god (ti) treba“, uvjeren je Brmež.

Nemojte zaobići Bajtu. „Pogotovo subotom! Špica tu nije samo špica, to je podjela energije jednog grada. Naplatit će vam cugu, ali će vam dobru vibru servirati besplatno“, stavlja točku na subotnju šetnju Brmež.

RJEČNIK:

• pija = tržnica
• cuga = piće
• klapa = društvo, prijatelji
• špica = okupljalište
• vibra = raspoloženje

Napisala: Ivana Rab Guljaš