Doživite romantičnu večeru u vinskom podrumu, koncert u vinogradu, sudjelovanje u vinskom maratonu ili biciklističkoj potrazi za buteljama po vinogradu.

Kviz-pitanje: kako se nekoć nazivao osječki Trg Sv. Trojstva? Imajući u vidu ljubav nekadašnjih vojnika prema dobroj kapljici i vinorodne brežuljke Slavonije i Baranje, odgovor može biti samo jedan – Vinski trg. U vrijeme Habsburške, kasnije Austro-Ugarske Monarhije, ovamo se svake subote i srijede dopremalo baranjsko vino namijenjeno gostioničarima i vojnicima. A danas? Danas se tik uz Tvrđina Vodena vrata, jedina sačuvana od četiriju izgrađenih početkom 18. stoljeća, nalazi Regionalna vinoteka. Mjesto je to na kojemu možete kušati vina slavonsko-baranjskih vinogorja i steći diplomu prekaljenog hedonista. Ovdje se duh povijesti i kulture vinarstva susreće sa životnim stilom suvremenih urbanih šmekera. Pokušati im odoljeti – uzaludan posao.

Vina Slavonije i Baranje posljednjih su godina sve atraktivnija i cjenjenija. Regijom dominiraju četiri vinogorja: zapadno ili feričanačko, južno ili đakovačko, sjeverno ili baranjsko te istočno ili erdutsko. Zbog dojmljivog podunavskog položaja, baranjsko i erdutsko vinogorje smatraju se i zavičajem „vina s Dunava“.

Bor ili „vinska“ te anya ili „majka“, mađarske su riječi od kojih je skovano ime pokrajine Baranje – vinske majke. Utkana u sve pore njenog identiteta, kultura je vina u Baranji vidljiva na gotovo svakom koraku. Ipak, na nekim je mjesta naročito upečatljiva. Otkrijte vidikovac na Banskom brdu, na jednoj od najljepših hrvatskih vinskih cesta. Zavirite u njeno središte, podrum u Kneževom Vinogradu, najveći u Hrvatskoj. Zastanite potom u Suzi, pitoresknom selu u kojem oči suze od ljepote. Ne bojte se emocija, one su odlika pravih hedonista! Uostalom, emocionalni će vam kompas „poravnati“ posjet još jednom baranjskom vinarskom biseru, podunavskom selu Zmajevac. U njegovim gatorima – podrumima iskopanima u vodom izdubenim klancima surducima, Vinska će vam majka otkriti sve tajne svojih bijelih i crnih čarolija: graševine, pinota bijelog i sivog, traminca, chardonnaya, rajnskog rizlinga i sauvignona; zatim frankovke, cabernet franca i sauvignona, merlota i pinota crnog. Usput možda saznate i ponešto o Crvenoj Marti, zloj vladarici vinogorja, i krsnoj kumi Zmajevca (mađarsko ime sela glasi Vörösmart ili Crvena Marta).

 Svake godine početkom lipnja u Kneževim Vinogradima, Suzi i Zmajevcu održava se Gator fest, festival dobrog vina, ugodnog življenja i korisnih aktivnosti! Naime, organizatori misle i na zdravlje svojih posjetitelja, za koje svake godine upriliče i opuštajuću Baranja Wine & Walk turu.

Tradicija đakovačkih vinograda seže u doba srednjeg vijeka, a svoju je mističnost i savršenstvo okusa zadržala sve do danas. Osim Nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku katedralu smješten je i podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije. U njemu možete kušati čuvena đakovačka misna vina (svako misno slavlje čine još božanstvenijim). U đakovačkom vinogorju među bijelim se sortama ističe graševina, a osim nje i traminac, jedna od omiljenih sorti istočne Hrvatske. Uz njih, uzgajaju se i chardonnnay, pinot bijeli i sivi, zeleni silvanac te rajnski rizling. Glavne crne sorte su zweigelt, cabernet sauvignon i merlot.

Krajolik dunavskog meandra na području Općine Erdut zaštićeni je krajobraz, a ujedno i podloga s koje se dobivaju poznata vina bogatih okusa i mirisa. Loza se ovdje uzgaja i štuje još od vremena Rimskog Carstva. Danas i erdutskim vinogorjem dominira graševina, a osim nje ističu se i traminac, chardonnay, sauvignon bijeli, muškat ottonel, pinot bijeli i sivi te rajnski rizling. Od crnih sorti uzgajaju se cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i zweigelt. Među nekoliko manifestacija koje predstavljaju erdutsku eno- i gastro-ponudu ističe se srednjovjekovni sajam Vinski grad Erdut. Kroz njega se svakog svibnja objedinjuju dvije važne odrednice ovdašnjeg područja – srednjovjekovno naslijeđe i kultura vina.

U Erdutskim podrumima brižljivo se čuva, ali i koristi jedna od najvećih europskih drvenih bačvi. Velika poput jednosobnog stana, može primiti 75.000 litara graševine!

Vinogradarsku tradiciju još od 13. stoljeća njeguje i kraj oko mjesta Feričanci, smještenog na padinama gore Krndije. Tamošnja se vrhunska vina i danas proizvode na tradicionalan način. U vinogorju Feričanci omjer uzgoja crnih i bijelih sorti gotovo je izjednačen, iako se na prvom mjestu ističe crna sorta frankovka. Osim nje i graševine, gaje se i chardonnay te pinot bijeli i sivi, odnosno od crnih sorti cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni.

Austro-ugarske zemlje povezivao je Kaiser & König, ali i frankovka, vinska sorta raširena od Austrije i Češke, do Vojvodine i Rumunjske. Iako porijeklo vuče od bijele sorte beline velike (njem. Heunisch weisser), riječ je o crnoj sorti i najboljem crnom vinu kontinentalne Hrvatske.

Osim tradicionalnih vinskih proslava kao što je siječanjska Vinceška ili Vinkovo, sve je veći broj moderno koncipiranih vinskih manifestacija koje objedinjuju hedonizam, umjetnost i aktivni odmor. Među njima se ističu: osječki WineOs te Večeri vina i umjetnosti, erdutski Wine & Bike Tour Erdut, Vinski Bor maraton u Zmajevcu te Festival frankovke u Feričancima.