U Đakovu će se u veljači 2024. godine održati 30. Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske. Sama manifestacija sastoji se od „Bušarenja“ – šetnje đakovačkim korzom uz prezentaciju i prodaju tradicionalnih i autohtonih proizvoda, uličnih zabavljača: slikara, žonglera, štulera, klauna (u dopodnevnim satima) te centralnog događaja Đakovačkih bušara – Pokladne povorke (u popodnevnim satima). Sastavni dio pokladne povorke su i konjanici s pokladnim jahanjem.

Baranjom pak u pokladno vrijeme lunjaju buše, maskirani ophodnici koji u vrijeme poklada (fašange) obilaze šokačka baranjska sela, kao i hrvatska sela u Mađarskoj. Strašne buše nose drvene zoomorfne maske s rogovima, izvrnute kožuhe, klepke, trube i klepetaljke, dok su lipe obučene u svečanu narodnu nošnju, i to često kao suprotni spol.

Buše će se i 2024. godine održati u podunavskim šokačkim selima Dražu, Gajiću, Topolju i Duboševici, dok su najpoznatije u Baranjskom Petrovom Selu gdje caruju petaračke buše. Dio iste baštine je i UNESCO-m zaštićen Busojaras (Pohod bušara) u Mohaču u Mađarskoj koji se održava sredinom veljače, a vrhunac događanja je u nedjelju prije Pepelnice.

Najviše tradicioanlnih maski možete vidjeti u povorci lipih i strašnih buša u Dražu te u Baranjskom Petrovom Selu gdje zabava traje i ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede. Tradicionalno baranjske fašange trajale su tri dana prije Pepelnice – od nedjelje do Pokladnog utorka.

Vikend pred Pokladni utorak, u Vardarcu održava se Kakasütés, mađarski narodni običaj koji se sastoji od svečane povorke konjskih zaprega koja se – uz vrisku, ciku i pjesmu – kreće seoskim ulicama, za vrijeme koje mladići (obučeni u kostime i maske koje predstavljaju pijetla) silaze s kola i “plešu” oko djevojaka i žena koje stoje ispred kuća i dočekuju veselu povorku.