TOP 10 aktivnosti prilikom posjeta Slavoniji i Baranji

Popis atrakcija ili aktivnosti koje biste trebali posjetiti ili sudjelovati može biti beskonačan, stoga smo odabrali deset stvari koje su po našem mišljenju najzanimljivije, počevši od uživanja u ljepotama pejzaža do guštanja u vinima ovog podneblja.

1. Kušajte Kulen

Kulen je panonska suhomesnata delicija koja nastaje kada se svinjsko slijepo crijevo napunjeno mješavinom usitnjenog mesa svinje posebno uzgojene za spravljanje kulena i smjese začina u kojoj dominira mljevena paprika suši na dimu. Ako se ista smjesa puni u debelo umjesto slijepog crijeva nastaje kulenova seka ili kulenica. Sama riječ kulen dolazi od grčke riječi kolum – slijepo crijevo!

Proces sušenja je nužan za konzerviranje i omogućava da meso u dužem periodu sačuva nutritivna svojstva, a daje mu i nova organoleptička svojstva koja se očituju u specifičnom mirisu, okusu i boji. Sušenje traje devedesetak dana. Nakon dimljenja ostavlja se u pušnici ili sprema na tavan.

Kulen je uveden u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske zbog iznimne važnosti za panonsku Hrvatsku, za Slavoniju, Baranju i Srijem. Kulen je dio ne samo gastronomske, već i povijesne i kulturne baštine istočne Hrvatske. Najveća manifestacija posvećena kulenu je kulinijada u Jagodnjaku koja se održava svake godine na blagdan Spasovo po julijanskom kalendaru.

2. Kušajte rakiju

Šljivovica, višnjevača, malinovac, medna rakija, orahovac, rakija od dunje, kajsije teško je odlučiti koja bolje prije uz dobar zalogaj.

Rakija je piće koje se ispija u posebnim prigodama. Rakija je donedavno prezren nektar koji u posljednje vrijeme doživljava svoju renesansu i punu afirmaciju. Za razliku od nekih drugih žestokih alkoholnih pića koji se proizvode od žitarica rakija se proizvodi destilacijom fermentiranog voća pa tako imamo rakiju šljivovicu, lozovaču, rakiju od jabuke, kajsije, dunje, kruške…

U rakiju se nerijetko stavljaju i dodaci, pa tako imamo rakije sa višnjama, orasima, medom ili travama.

Rakija doduše nije isključivo hrvatsko nacionalno piće, ali je u samoj Hrvatskoj najraširenija upravo u Slavoniji i Baranji.

Osim tradicionalne proizvodnje za vlastite potrebe u kućnoj radinosti u posljednje vrijeme ima sve više proizvođača koji svoje rakije plasiraju na tržište. Đanić, Pavičić, Jedna, Bijeli Gusak i UPRIV najznačajniji su komercijalni proizvođači rakije u Slavoniji i Baranji.

3. Kušajte specijalitete od riječne ribe u nekom od baranjskih restorana

U Slavoniji i Baranji velika je koncentracija vodenih površina pa stoga i jela od riječne ribe u tradicionalnoj ishrani lokalnog stanovništva, ali i sve većeg broja turista koji pristižu u ovu regiju i žele kušati nešto autentično.

Najpoznatiji specijaliteti od slatkovodne ribe su fiš paprikaš, šarana na rašljama, perkelt od soma. Dimljena riječna riba, riblja kobasica i riba na talandari nisu toliko sveprisutni, ali plijene pažnju pravih gurmana. Prva asocijacija na jela od riječne ribe je zasigurno fiš paprikaš. Riječna riba oplemenjena mljevenom začinskom paprikom užitak je za svačije nepce.

U velikoj većini restorana koji njeguju tradicijsku kuhinju možete kušati fiš paprikaš, a odluku gdje je on najbolji prepuštamo Vama!

4. Posjetite državnu ergelu u Đakovu

Ergela Đakovo osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi. Duga tradicija uzgoja konja predstavlja neprocjenjivu vrijednost i značaj za grad Đakovo, Slavoniju i cijelu Republiku Hrvatsku. Konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 19. stoljeća.

Državna ergela Đakovo za uzgoj konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije, Ergela se bavi i dresurom konja čija kvaliteta se potvrđuje na brojnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu.

Osim svoje osnovne djelatnosti očuvanja genetskog potencijala lipicanske pasmine, vrlo veliki značaj ima turistička djelatnost ergele koja je radi svoje atraktivnosti postala nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovo, Slavoniju, ali i Hrvatsku.

5. Posjetite dvorac Prandau Normann u Valpovu

Današnji je dvorac u Valpovu nastao tijekom prve polovice 18. stoljeća pregradnjom i dogradnjom srednjovjekovne utvrde od koje su očuvani dijelovi vanjskih bedema, temelji i zidovi kasnogotičke kapele te okrugla obrambena kula, izgrađeni početkom 15. stoljeća.

Valpovačka feudalna gospoštija krajem 14. stoljeća dolazi u posjed velikaške obitelji mačvanskog bana Ivana Morovića koji na samom početku 15. stoljeća na mjestu današnjeg dvorca gradi utvrdu okruženu dubokim obrambenim opkopima, ispunjenim vodom iz obližnje rijeke Karašice, tzv. nizinski Wasserburg. Tlocrt tvrđave u obliku nepravilnog izduženog trokuta i po nekoliko metara debeli vanjski zidovi diktirali su sve kasnije pregradnje i ostali, iako djelomice prekriveni baroknim plaštem, gotovo u cijelosti očuvani do danas. Tako je stvorena jedinstvena i povijesno-arhitektonski vrlo vrijedna srednjovjekovno-barokna cjelina koja je danas jedan od najznačajnijih spomeničkih kompleksa profane arhitekture sjeverne Hrvatske.

6. Posjetite Park prirode Kopački rit

Jedinstvena unutarnja delta Dunava, prirodni trokut Dunava i Drave, znan i pod nazivom „Europska Amazona“. Park prirode Kopački rit utemeljen je 1976. godine i najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj. Između Dunava na istoku i Drave na jugu, Kopački rit prostire se na 231 četvornom kilometru. Posebni zoološki rezervat površine je oko 70 četvornih kilometara. Ovaj je park prirode uvršten  na listu ornitološki značajnih područja – IBA (Important Bird Area). Ramsarskom konvencijom 1993. godine proglašen je međunarodno značajnim zaštićenim područjem. UNESCO je 2012. godine proglasio prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, a Kopački rit je njegov iznimno vrijedan dio.

Kopački rit je močvarni dom više od 2300 bioloških vrsta, posebno ptica (140 vrsta), nikad jednakog izgleda; najveće rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju; jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi; ime Parka dolazi od mađarskih riječi kapocs, što znači kopča, i ret, u prijevodu s mađarskog  livada.  Poveznica, kopča, među močvarnim livadama danas su drveni mostovi koji posjetitelju omogućavaju ući duboko u rit – prirodni fenomen bioraznolikosti; u Parku prirode nalazi se vrlo zanimljiv primjerak ladanjske arhitekture – kompleks Dvoraca Tikveš, poznat je i kao „Titov dvorac“.

Park prirode Kopački rit turistima nudi mogućnost obilaska turističkim brodom, čamcem ili kanuom uz pratnju stručnih vodiča što je idealno za promatranje ptica (birdwatching). Zanimljiv je i  obilazak biciklom ili turističkim vlakom, a  omogućen je i obilazak Rita kroz mrežu drvenih mostova kroz koje viri šaš i močvarno bilje. Na ulazu u park prirode nalazi se interpretacijski centar, zajedno s ugostiteljskim sadržajima.  U svjetskim razmjerima ugroženi orao štekavac ovdje slobodno širi svoja krila koja su u rasponu duga gotovo dva i pol metra.

7. Posjetite Šokačku kuću u Topolju

Šokačka kuća u Topolju naziv je izvornog gospodarstva u srcu baranjskog podunavskog sela Topolja u kojem se materijalna i duhovna kultura domaćeg šokačkog stanovništva prikazuje in situ odnosno na mjestu gdje je i nastala.

Projekt je osmislilo Društvo prijatelja baranjskih starina „Ižip“ sa željom da se očuva duhovna i materijalna tradicijska baština ovog kraja. Zanima li Vas kakav je bio život jedne ižipske obitelji u prvoj polovini dvadesetog stoljeća?

Uđite u njihovu kuću gdje su se večerima okupljali oko banka nakon napornog dnevnog rada; oslušnite šuštanje trske na tavanu staje ili sjednite pod drvo jabuke.

Danas ovi prostori pričaju tu, ne tako davnu priču – i ne samo oni: stariji članovi Udruge taj život su sami proživjeli, kao baka Manda Kovačev koja je ovdje živjela do svoje devete godine i čiji su dani djetinjstva u ovom gospodarstvu i njezine priče i sjećanja ključni elementi rekonstrukcije života i običaja nestalih u posljednjih pola stoljeća.

8. Posjetite Zmajevac, vinsku prijestolnicu Baranje

Baranja je majka vina, a njena vinska prijestolnica je Zmajevac, nekadašnji Vörösmart, antički Ad novas.

Baranja ima sve! U krajnjem jugoistočnom dijelu rijeke Dunav i Drava stvorile su močvare Kopačkog rita. Na rubnim dijelovima je plodna ravnica, a u središnjem dijelu je Bansko brdo. Vinorodni kraj koji su Nijemci prozvali Goldberg (zlatno brdo), a Rimljani Mons aures (sunčano brdo). Na tom lokalitetu je visoka razina insolacije, zato tu i nastaju vrhunske vinske kreacije! Na Banskom brdu postoji čak osam vinskih cesta, a najviše vinotočja  ima u Zmajevcu. Iz tog razloga Zmajevac s ponosom nosi titulu prijestolnice Majke vina…jer sva su ondje neopisivo fina.

Surduci, strmi i duboko usječeni putevi, oblikovali su se djelovanjem vodenih bujica s padina Banskog Brda. U surducima žitelji tradicionalno prave podrume i ostave izdubljene u praporu i nazivaju ih gatorima. Upravo su surduci i gatori, uz mljevenu papriku, vinograde, pustare, močvare, kapitalnu divljač i rijetke primjerke ptica jedan od zaštitnih znakova Baranje. U Zmajevcu su vinarije smještene u tri niske surduka. Simpatični nizovi vinskih podruma koji se lijeno penju obroncima Banskog brda. U Ružinoj Ulici nalaze se vinari Čočić, Guštin, Majorić i Varga – poznat po kupaži crvenih vina nazvanoj Zmajevačka viagra te po nekim kod nas malo zastupljenim sortama poput plave kadarke. U katoličkom surduku nalaze se Čokot čarda, restoran i vinarija Josić te podrumi Kusić i Zajec.

Najraširenija sorta vina je graševina. Krepka, pitka i osvježavajuća, polazna je točka svakog wine tastinga. Zatim  sauvignoni i chardonnayi, rosei i moćni merloti te cabernet sauvignoni. Teško je izdvojiti najbolju sortu jer sve podjedanko dobro uspijevaju. Restoran vinarije Josić jedan je od najpoznatijih restorana Istočne Hrvatske i većini ljudi iz ostatka Hrvatske prva asocijacija na Zmajevac i Baranju. Odlikuje ga dobra hrana i odlično osmišljen koncept uređenja interijera i dizajna etiketa koji je rezultirao ugodnom, toplom, i domaćinskom atmosferom.

U reformatorskom ili deak surduku koji počinje od kalvinske crkve nalaze se gatori Anđal, Đerfi, Kovač, Kromer, Martinov i Pavlović. Na staromađarskom deak znači đak, ova ulica je nekad vodila do zmajevačke gimnazije koja je u 17. stoljeću bila poznata diljem Europe, zato se zove i đačka ulica). Zmajevac ima dvadesetak vinarija, vinoteku i muzej, restoran vinarije Josić i Sunjog čardu te lovačku kuću Monjoroš. Zato se i naziva vinskom prijestolnicom Majke Vina. Vinskom prijestolnicom Baranje.

Ovo mjesto ima višetisućljetnu povijest i tradiciju. Zmajevac je izrastao je iz rimske kolonije Ad novas, a prvi put se spominje 1246. godine pod imenom Verusmorth, a pokraj sela na brijegu Varheđ postoje ostaci tvrđave. Zmajevac je nekad bio grad, a sve do prije stotinjak godina ime mu je bilo Vörösmart.

Vörösmart na mađarskom jeziku znači Crvena Marta. Po legendi, Crvena Marta je bila okrutna feudalna vladarica koja je naplaćivala zlatnik za prijelaz preko Dunava. Oni koji to nisu mogli platiti bili su prisiljeni raditi u njezinim vinogradima. Ugarski kralj Matija Korvin u mađarskim je bajkama poznat po tome da se oblači u seljaka i sakrije svoj identitet. Kada je čuo da Marta naplaćuje korištenje skele, došao je u Baranju obučen u  seljaka i kopao vinograd cijeli dan pobacavši svoje zlatnike u vinogradu. Kada se vratio u Budim poslao je pismo s ultimatumom Crvenoj Marti: ako ne prestane naplaćivati korištenje kompe, onda će njegovi vojnici izrezati jednu funtu (0,453 kg) mesa iz njezinog buta i dat će ga psima. Međutim, Crvena Marta se oglušila na ultimatum pa je kralj poslao kaznenu ekspediciju. Saznavši to, Crvena Marta se sa svojim nagomilanim zlatnicima uputila zapregom prema strmoj litici te se s kočijom bacila u Dunav. Kočija se zaustavila tek kod Zmajevca te otuda i staro ime selu. Njezin bič je nađen kod Batine pa otuda i naziv sela Batina.

9. Prošećite osječkom promenadom i pješačkim mostom

Arhitekt i urbanist Radovan Miščević osmislio je i realizirao jedinstveni urbanistički model rijeke u gradu umjesto grada na rijeci. Osijek uistinu živi uz rijeku Dravu. Ako pogledate na geografsku kartu, grad ima specifičan izdužen oblik uz rijeku Dravu (više od deset kilometara), a udaljenost od Drave do osječke južne obilaznice je svega oko tri kilometra. Uz rijeku Dravu u Osijeku pruža se najljepša i najatraktivnija riječna šetnica u Hrvatskoj – Promenada. Na Promenadi se nalazi i pješački most koji spaja lijevu i desnu obalu Drave, odnosno Slavoniju i Baranju. Ovaj most stoji na mjestu gdje je nekoć bio most Sulejmana Veličanstvenog koji je preko baranjskih močvara povezivao Dardu s Osijekom.

10. Provozajte se biciklom Panonskim putem mira

Biciklistička staza koja povezuje Osijek i Sombor, Slavoniju, Baranju i Bačku. Panonski put mira (Via pacis pannoniae) ide od Osijeka prema Bilju do vrata Kopačkoga rita – Kopačeva, selu u kojem se nekoć većina stanovništva profesionalno bavila ribolovom i koje je osim po Kopačkom ritu poznato i po manifestaciji Ribarski dani. Potom prolazi baranjskim pustarama: Podunavlje (gdje je smješten restoran Kormoran), Kozjak, Sokolovac i Mirkovac.

Riječ je o specifičnim radno – društvenim zajednicama gdje su na jednom mjestu, planski i promišljeno bile locirane brojne gospodarske i socijalne funkcije. U svoje zlatno doba pustare su bile ogledni primjer kako kvalitetno objediniti proizvodnju, stanovanje i upravne funkcije. Nakon pustara put ide do sela Suze koje se nalazi u podnožju Banskog brda. Od Suze preko Zmajevca – vinske prijestolnice Baranje, Panonski put mira vodi k Batini, a nakon prelaska državne granice prema Somboru.

Postoji i alternativna ruta gdje se nakon pustare Kozjak skreće desno prema pustari Zlatna Greda, gdje je smješten prvi adrenalinski park u istočnoj Hrvatskoj i zatim se neasfaltiranim putem, dunavskim nasipom koji prolazi tik uz otok Gornju Sigu, u novije vrijeme poznatijim pod imenom Liberland izbija na asfaltnu cestu prema Batini. Gornja Siga je srbijanski otok smješten na hrvatskoj strani Dunava, a Liberland je izvor brojnih kontroverzi. Za jedne je to atak na državni suverenitet Republike Hrvatske, za druge priča sa sjajnim turističkim potencijalom poput britanskog Principality of Sealand ili Fristaden Christiania u Kopenhagenu.

Ovaj alternativni put je nešto zahtjevniji, ali zato i atraktivniji. Kompleksi stoljetnih šuma, poplavne livade koje izgled mijenjaju sukladno vodostaju Dunava, rijetki i zaštićeni primjerci ptica… Također postoji i opcija da se dionica od Bilja do Kozjaka umjesto preko Kopačeva i Podunavlja prijeđe preko Vardarca i Luga.

Naslovnica Vidi i doživi

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Previous reading
Dravske pješačke poslastice
Next reading
Hedonistički vinski raj